Komentar EP-a - Profesor Branislav Pokrajac! - Balkan-Handball.com
Naslovna AnalizeTrenerski kutak Komentar EP-a – Profesor Branislav Pokrajac!

Komentar EP-a – Profesor Branislav Pokrajac!

0 komentar

Veliko takmičenje kao Evropsko prvenstvo je pravo vreme da popričamo
sa čovekom, koji i kao igrač, i kao trener, ima osvojene zlatne
olimpijske medalje. Profesor Branislav Pokrajac je u razgovoru za
Balkan-Handball.com, prokomentarisao prvi deo takmičenja u Norveškoj,
šanse pojedinih reprezentacija, a osvrnuo se i na protekle
pretkvalifikacije za naredno Svetsko prvenstvo u Hrvatskoj, u kojima su
uspeha imale sve tri reprezentacije sa prostora bivše Jugoslavije.

Profesore Pokrajac, dobro veče. Završena je prva faza takmičenja na Evropskom prvenstvu u Norveškoj.
Kakav je vaš komentar?

– Kao i na svakom velikom takmičenju, postoji puno ekipa, gde svaka
svaku može da dobije. To je sudbina i zanimljivost svakog velikog takmičenja. Jedna
utakmica može da te izdigne ili potopi. Postoji deset ozbiljnih reprezentacija,
a sada je pitanje, ko može da napravi kontinuitet igara i sa druge strane, ima
tu sreću, da ne naiđe na konkurenta, koji mu ne leži. Prošle godine su, na
primer, Hrvati naleteli na Francuze i ostali bez medalje.

Da prokomentarišemo neke selekcije. Poljska je na ovo prvenstvo došla sa
pričom da je „spremna za zlato“?

– Ovo je za njih prvenstvo istine. Prošle godine su naprasno iskočili u
prvi plan. Oni se meni dopadaju. Dobro su selektirani. Možda malo više
forsiraju 6:0, mada to ne mora da im bude nedostatak, ako znamo da su nekada
Šveđani osvojili 13 medalja sa istom. Nemci takođe igraju „prvenstvo istine“.
Znamo za primedbe na domaćinsko suđenje prošle godine kada su postali svetski
prvaci. Sada se igra u Norveškoj, pa je ovo prilika za svetskog prvaka da se
realno pokaže.

Hrvatska za sada odlično gura. Neki su ih već prežalili pre prvenstva,
imajući u vidu sve što se događalo sa povredama ključnih igrača.

– Hrvati posle petog mesta na prošlom SP, i jednog poraza i devet
pobeda, žele nešto više. Imaju problema sa povredama, de facto je to tako, ali
takva situacija može dovesti do paradoksa, da to bude dobro za njih. U ovakvoj
situaciji, oni mogu da smanje pritisak. Pitanje je koliko će moći da izdrže. Za
sada deluju kompaktno.

Od malena su nas treneri učili da se lopta prima u punom zaletu prema
golu i da nju moramo prenositi brzo oko zone. Izgleda da Ivano Balić ruši sva
pravila, jer bukvalno iz mesta, sa vođenjem lopte može da realizuje svaki napad
ili asistira.

– To je sve njegova nadogradnja. Kao trener, uvek sam insistirao na tehnici
vođenja lopte, koja ti pruža više opcija u napadu. Takođe, on koristi sva
moguća kretanja koja se u rukometu mogu koristiti.

Poseduje i tu „košarkašku kreativnost“?

– Ne bih rekao, košarkaška. Nisu oni pametniji od rukometaša. To je
njegova kreativnost. Svojim studentima pričam da se više ne trenira tehnika
rukometa, već tehnika rukometaša. Pokušaj da razviješ fizički, tehnički,
mentalni potencijal svakog igrača
pojedinačno. Kod Balića je to na vrhunskom nivou.

Na ovom prvenstvu se ne postiže veliki broj golova?

– Zadnjih meseci se kod nas pominje taj brzopotezni rukomet, ali i dalje
stojim pri stavu, da je napad najbolja odbrana. Kada smo u odbrani, mi i tada
napadamo. Hrvati primaju oko 25 golova. Moje je da treniram ekipu da primi 20
golova. Ako primimo 20, lako ćemo dati 21. Ako primimo 35, onda će biti
problema. Ovo prvenstvo to pokazuje. Činjenica je da ima više golova nego
nekada. Zato što ima više brzog centra i više pasivne igre, koja te tera da
budeš aktivniji. Ali to ne znači da je to jurnjava do iznemoglosti, već je i te
kako ta igra taktički potkovana. Prvo odbrani, pa idemo dalje. Većina utakmica
je na 25-30. Nema ekstremnih slučajeva. Sve su to jake ekipe.

Vaša analiza SP-a u Nemačkoj, govori da reprezentacija po pravilu mora
da ima veliki broj zajedničkih nastupa, da bi osvojila medalju. Crnogorci su
primer, da možda i sa manjkom kvaliteta, ekipa sa iskustvom može da postigne
lep rezultat.

– U merenjima davnih 80-tih, figurirao je podatak da se pre toga nikada
nije pojavila ekipa, koja je uzela medalju, ako nije imala 50 utakmica u
proseku. Od tada do sada, imamo mnogo više takmičenja, evropska i svetska
prvenstva, OI, a sada i kvalfiikacije. Na SP u Nemačkoj, prosek utakmica
reprezentacija koje su uzele medalju nije bio 50, već 90. Ima manje vremena za
trening, ali se igra više utakmica, što je poseban problem. Francuzi imaju 138,
Španci 108. Mnogo je važno i sa kim igraš utakmice. Tunis ima 112 uktamica, ali
verovatno na silu sa nekim klubovima, itd. Bitan je i svaki pojedinac. Ako
staviš debitanta na srednjeg beka sa dva jaka igrača, onda dva metalna lanca
lepiš seloptejpom i pucaš tamo gde si najtanji. Crnogorci su prvi put tamo. Oni
su napravili lep rezultat i ušli u drugi krug.

Reprezentacija Slovenije? Čini se da ne mogu da realizuju individualni potencijal
koji poseduju kroz reprezentaciju?

– Osvojili su srebrnu medalju na EP kao domaćini, ali je to dovelo i do
odlaska igrača, gde nisu mogli više da spremaju kao ranije. Dosta su menjali
trenere, čak i igrače. Verujem u Požuna, koji je miran čovek i može fino da ih
vodi. U krajnjem slučaju, ima autoritet prvaka Evrope. Bez obzira na rezultat, sviđa
mi se nivo i kvalitet njihove igre.

Zla kob rukometa je da je domaćin
uvek glavni favorit prvenstva. Norveška?

– I meni to smeta. Imamo primere Slovenije, Tunisa, Nemačke. Sigurno je
da će na plasman Norveške uticati to što su domaćini. Oni su odavno krenuli, prvo
sa razvojem ženskog rukometa. Sećam se da su dolazili u Srbiju, pa smo ih
šetali po klubovima, vodili čak i do Banjaluke. Već godinama pokušavaju da
stvore reprezentaciju. Do sada još uvek nisu došli do nivoa sa kojim bi bili
zadovoljni. Činjenica je da ulažu u rukomet dugo godina, jer im je dosta važno
da naprave ono što su u prethodnoj generaciji imali Švedi, to zajedništvo i
atmosferu u reprezentaciji. Igrački, Norvežani više nisu anonimni, za njih zna
cela Evropa.

Švedska se vratila na veliko takmičenje posle četiri godine. Interesantan
podatak je da Šveđani u svom sastavu nemaju ni jednog igrača iz svog juniorskog
sastava, generacije 86’, koja je zvanični svetski šampion.

– Kada neko počne da priča o podmlađivanju, ja sam siguran da taj neko
kupuje vreme. Daj mi igrača, pa mi daj 8 godina da napravim ekipu, i onda
putujemo za London ili gde već. U reprezentaciji uvek igraju najbolji. Ako
zaslužuje sa 16 godina da igra, uzmi ga, ako ima 35, uzmi ga. Nikad se nije
desilo da neka juniorska ekipa pređe u seniorsku ili komplet kadetska ekipa u
juniorsku. Nekada jednostavno imaš boljeg igrača na nekoj poziciji i mlad igrač
ne dolazi do izražaja. To je tako. Kada je Horvat dobio šansu? Kad Džomba i
Zrnić nisu mogli da idu u Norvešku. Nema namernog forsiranja, već kod seniora
uzimaš pravi kvalitet, koji ti treba. Najbolji primer su Šveđani. Oni su
prethodnu generaciju iscedili do krajnjih tačaka, ali su napravili ono što niko
više neće napraviti, da na 14 takmičenja uzmu 13 medalja i jedno četvrto mesto.
I ovih par godina su cena koju su platili, jer su taj ambijent i fantastičnu
celinu držali do neke gornje granice. Kada su došla tri-četiri mlada igrača u
postavu, to nije moglo da funkcioniše. Oni imaju divnu ekipu, ali im fali
ta kilometraža.

Koja je reprezentacija po vašem ukusu?

– Najviše poštujem Hrvate i Poljake. To je rukomet koji ima šarma ,
duha, igračke drskosti. Igra se za kolektiv, ali nije sputana individualnost. S
tim što mislim da je Hrvatska ekipa koja polako silazi, a Poljska bi mogla da
bude ekipa koja je u nadolaženju. Francuzi mi se sviđaju, ali me nekada
neprijatno iznenade kada odigraju kruto.

Sve tri Ex-Yu reprezentacije su izborile plasman u junski baraž, a evo,
preostale tri su na prvenstvu u najboljih 12 ekipa?

– Uspon Bosanaca je bio za očekivanje, jer je u bivšoj Jugoslaviji, BiH
bila uz Hrvatsku i Srbiju, republika sa najboljim rukometašima. Sve ovo što se
događalo u zadnjih 15 godina je uticalo da rukomet tamo padne, ali da ima
dobrog materijala, to nema nikakve sumnje. Ako naprave dobar ambijent i
organizaciju, uspeha će biti. To je vrlo ozbiljan posao, gde su igrač i trener
najvidljiviji deo, ali bez potpore svih drugih, slabo se šta može uraditi.

Gledali ste mečeve reprezentacije Srbije sa Izraelom. Ima li razloga za
optimizam pred jun?

– Kakav optimizam? Čitam izjave nekih igrača, koji ne bi voleli da
dobiju Island u baražu. Oni izgleda ne znaju ko nas čeka u žrebu? To su
reprezentacije od 4. do 12. mesta na ovom Evropskom prvenstvu. Ako se pogleda u
novine, Island je zadnji u grupi. Eventualno može da pobede Mađare. Ako ih i
pobede, Island će završiti 11 ili 12-ti u Evropi, a mi molimo Boga da ne padnemo sa njima. Pa sa
kim ćemo? Malo smo pobrkali lončiće. Za naš rukomet je pogubna, a vidim da se
to forsira, priča da smo stalno na početku. Ova država ima više od 100 igrača i
igračica, koji su za rukomet dobili nacionalno priznanje! Prema tome, mi nismo
na početku. Ne prihvatam da mi to neko kaže. Možda je neko na početku, ali onda
neka izađe i kaže to, imenom i prezimenom. Jedini početak je da je RSS dobio u
opisu svojih poslova brigu o reprezentaciji. Ako bi prihvatili tu priču, šta je
onda sa vaterpolom i odbojkom? Da li su i oni na početku? Što Crnogorci ne kažu
da su na početku? Oni su u borbama za medalju! Nekada smo bili nezadovoljni
rezultatom na velikim takmičenjima, a o pretkvalifikacijama nismo razmišljali.
Pripremajući se za veliko takmičenje, moleći Boga da na nekoga ne naletiš i
pričom o početku, ne možeš da stvoriš nikakvu korist. Važno je dobiti u junu.
To su utakmice istine. Jedan jun je propao, ne daj Bože, drugi. Opet se moraš
zamajavati sa Luksemburgom, Belgijom i ostalim velesilama. Ne može se reći
samo, „Idemo za London“. Ima puno takmičenja do Londona. Osnovno pitanje je da
li vreme koristimo ili ga trošimo?

Kakav igrački potencijal posedujemo?

– Korektan, sa kojim treba puno raditi.

Videli ste naš sajt. Trudimo se da promovišemo rukomet na najpozitivniji
mogući način.

– Vidim da se radi baš žestoko. Ima puno tekstova, informacija. Samo
izdržite. Nadam se da ćete uspeti da sajt postavite na noge. Ideja je odlična i
sve ovo može biti vrlo lepo i promotivno.

ŽIKA BOGDANOVIĆ

Možda vam se dopadne

Ostavi komentar


Korisni linkovi

Izbor urednika

Najnovije

Copyright © 2023 Balkan Handball

 

Korisni linkovi

Izbor urednika

Najnovije

Copyright © 2023 Balkan Handball