STATISTIKA U RUKOMETU, Tomislav Đerek: Problem svesti, a ne novca - Balkan-Handball.com
Naslovna Intervju nedelje STATISTIKA U RUKOMETU, Tomislav Đerek: Problem svesti, a ne novca

STATISTIKA U RUKOMETU, Tomislav Đerek: Problem svesti, a ne novca

zika.bogdanovic
0 komentar

Puno puta čujemo mišljenja trenera, igrača, novinara, a šta ćemo sa onima koji iz nekog drugog ugla gledaju i učestvuju u rukometu? Jedan od ljudi koji na svoj način pomaže razvoju rukometne zajednice i čije mišljenje, uvereni smo, ima težinu, osnivač kompanije Tomasoft koja se bavi statističkom obradom i kladioničarskim uslugama, Tomislav Đerek, pričao je za Balkan-Handball.com na razne teme koje će vam biti interesantne.

Bili smo svedoci euforije, pesme, radosti u Hrvatskoj posle osvajanja srebra na Evropskom prvenstvu 2020. U jednoj od kolumni „zamolio sam“ Hrvate da ne zaborave na rukomet posle Prvenstva, ali prema poseti na PPD Zagreb – Flensburg, reklo bi se da su baš to uradili…

  • Ne grešiš, nažalost, Zagreb ove godine nije onakav kakav je znao biti prošlih godina ili u neka druga vremena. Zagrebačka publika je malo razmažena, teško je napuniti Arenu, ovakva ekipa sigurno to ne može. Hrvatska reprezentacija je uvek reprezentacija, od prve generacije preko vremena Balića je mamac, ne sumnjam da će biti tako i u budućnosti. A nadam se da Arena neće čekati reprezentaciju da se napuni, da će Zagreb složiti bolju ekipu.

Ni pre Prvenstva na onim oktobarskim mečevima sa Nemačkom, Arena se nije proslavila. Da li je to problem medija ili razmaženosti publike?

  • Problem je i u jednom, i u drugom. Publika je delom razmažena, sada da dođu Nemci u Zagreb, ne bi svi stali u Areni, ali momentum je da smo nekoliko puta ostajali bez medalje, nije se o reprezentaciji puno pričalo. Ta ljubav u Zagrebu nije bezuslovna, u manjim sredinama ne bi bilo problema sa posetom. S druge strane, da je medijski bilo bolje napumpano, bio bi i bolji odaziv.

Kako si video januarsko prvenstvo? Čini se da zlato nikada nije bilo „jeftinije“?

  • Na ovakvim takmičenjima jedna-dve lopte odlučuju. Sva zlata koja su osvojena, osvojena su na jedan-dva razlike, ne na pet lopti. Nije bilo tako ni u Atlanti, ni Atini. Imali smo u 57. minutu 19:19 i igrača više. Mogli smo ispasti od Norveške pre toga. Odlučuju nijanse, jako je mala razlika između osvajača medalje. Važno je biti u tom krugu kandidata. Hrvatska je opet u tom krugu gde se dele medalje i bitno je da ljudi uživaju u toj reprezentaciji koja ima karakter sa Duvnjakom kao vođom. Kult opstaje. Duvnjak je sportista kakvog možda hrvatski sport nije imao od vremena Zvone Bobana. On nije samo sportista ekstra kvaliteta, već i lider kome ništa nije strano i koji će sve učiniti za ekipu. To se vidi u svakom njegovom gestu. Ne postoji ni jedan igrač njegov nivoa u nekom sportu za koga znam, da 2016. godine protiv Poljske zabije jedan gol i ima 14 asistencija, a da je OK što sve vreme igra odbranu i tu pravi razliku. Pričamo o najboljem na svetu. Jako je teško reći da smo morali da osvojimo zlato. Ne mora se osvojiti zlato…

Vaša kompanija sarađuje sa mnogim organizacijama u okviru rukometa…

  • U poslednje vreme smo se specijalizovali za dve vrste poslova. Jedno su kladioničarske analize sportskih utakmica. Imamo ljude koji su eksperti za razne sportove i takmičenja. Kroz svoje analize stvaraju ekspertizu, donose odluke na šta bi bilo najbolje se kladiti. Imamo portal dvoznak.com i usluge koje omogućuju da se te njihove usluge komercijalizuju. Drugi krak je sistem za sportske rezultate. Imamo livescore, statistiku, tablicu, veže se za sve lige sveta, koristimo to na našem portalu dvoznak.com, prodajemo ga i drugim medijima. Kao deo toga radili smo sastav za praćenje statistike na rukometnim utakmicama koji se koristi u hrvatskim rukometnim ligama, SEHA ligi i u poslednjih nekoliko godina na većini IHF takmičenja u rukometu i rukometu na pesku.

Gde kaskamo statistički u odnosu na košarku?

  • Kada bi govorili o osnovnoj statistici, ne kaskamo puno ili bih rekao da smo al pari, nema bitnijih razlika. Ono što je košarka napravila i u čemu je ispred nas, to je da kod njih postoji svest o tome koliko je statistika bitna, od strane saveza, medija, trenera i igrača. Ne postoji ni jedna liga na svetu gde se ne vodi statistika i ona je do neke mere standardizovana. Dosta rukometnih liga nije je uvelo i postoji problem standardizacije, kako se prati, šta se prati. Spomenuo si asistenciju. Nisam siguran da se asistencija prati u Mađarskoj, Španiji ili SEHA po istom standardu. Neko će reći da je asistencija ukrštanje, za mene nije jer je to čisto dodavanje za gol. Kada dođe lopta na pivota ili nekome u kontri, to je drugo. U nekom globalu neki programi postoje i na nekom nivou se prati na nivou košarke, ali načelno, muči nas problem raspostranjenosti i standardizacije, odnosno, shvatanja kao važne za medije, trenere, igrače i sve ostale.

Košarka ima indeks korisnosti po kome se odlučuje ko je najbolji igrač. U čemu je problem da se to uvede u rukometu. Da li indeks može da bude pravo merilo nečega što igrač uradi na terenu?

  • Ti si dao tu inicijativu koja je i mene zagolicala, ponudio sam je IHF. U rukometu na pesku smo došli do te ideje, ona je prihvaćena, službeno se birao MVP na taj način. U rukometu formulu imamo, dobra je, može biti dobar indikator ko je najbolji, pogotovo u napadu. Jako je teško izmeriti neke stvari koje su statističke nemerljive. Kada igrač uđe u odbrani pa svojim prisustvom podigne ekipu. Teško je meriti pozitivne odbrambene karakteristike ako se ne svedu na ukradenu loptu. Kako ćemo oceniti faul koji je bio dobar ili nije? Duvnjak igra 5-1, natera čoveka da baci loptu u aut, kako to izmeriti? Kako kada odbrana pukne na sredini, a zabije krilni igrač? Indeks postoji, mogli bi da napravimo nešto što bi nazvali kvalitetnim napadačkim indeksom. Nadam se da ćemo ga u SEHA i IHF uvesti u narednim godinama.

Radite i sa rukometašima na pesku. Kako gledaš na njegov razvoj i ulogu? Od strane tradicionalnog rukometa ima sklonosti ka zanemarivanju i nipodaštavanju, s druge strane, i ne prihvatanju da je to deo rukometa.

  • Igrao sam rukomet na pesku, bili smo uspešni i u evropskim okvirima. Krivi smer je gledati i upoređivati ova dva sporta, gledati ih kao nekakve protivnike. Jedni drugima mogu pomoći. Nema sumnje da je rukomet puno veći sport, uspesi imaju puno veću težinu. Rukomet na pesku je sjajna dopuna rukometu. U nekom smislu može pomoći da preko leta rukometaši ostanu u formi, da deca u tinejdžerskoj dobi uživaju još malo u njemu odlazeći na neke turnire, grade doživljaje koji nisu isključivo sportski. U tom smislu mogu razvijati neke igračke kvalitete koji će im pomoći u dvoranskom rukometu. Na kraju krajeva, umesto da dva meseca ne rade ništa, oni se bave nekom vrstom rukometa. To je dobra priča, nadam se da će postati olimpijski sport. Ako mu se na svim nivoima marketinški pristupi kako treba, on će moći lepo egzistirati. Ako to već može odbojka, zašto da ne i rukomet? Ne treba raditi duel, već sinergiju. U tom pravcu treba gledati taj sport.

Usluge statističkog pokrivanja lige nisu skupe, čisto da znaju sve ove balkanske lige koje se ne pomeraju od klasičnog zapisnika…

  • Novac nije problem u odnosu na svest ljudi da bi trebali to i mogli uvesti. Mislim da je finansijski dostupan svim ligama. Što se tiče načina korišćenja, on je vrlo jednostavan i klubovi nakon jednodnevne obuke i malo vežbe su u stanju sami raditi. Nije to velika nauka. Treba jedan laptop, veza na internet da bi postojao live score i malo dobre volje sa strane lige i klubova da se to uvede. Na tome uvek zapinje. Ako se ljudi jave, biće nam drago da se to uvede u svim ligama u regionu – jasan je Đerek.

Možda vam se dopadne

Ostavi komentar


Korisni linkovi

Izbor urednika

Najnovije

Copyright © 2023 Balkan Handball

 

Korisni linkovi

Izbor urednika

Najnovije

Copyright © 2023 Balkan Handball